VIJEĆE ČEŠKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA
VIJEĆE ČEŠKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA
 Posjeta: 3524 
 od 01.02.2007.
Česky
Hrvatski
ČESI U ZAGREBU

Doseljavanje Čeha u Hrvatsku započelo je u vrijeme u kojem su obje zemlje činile dijelove Austro-Ugarske i trajalo je skoro 150 godina. Od 18. stoljeća se u hrvatske krajeve osim siromašnih poljoprivrednika doseljavaju i službenici, poduzetnici, obrtnici i radnici. Danas je od 40 tisuća Čeha, koliko ih je bilo 1930. godine, ostala samo četvrtina. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine se o pripadnosti češkoj manjini izjasnilo preko 10 000 osoba. Česi u Hrvatskoj nisu najbrojnija, ali najvjerojatnije su najorganiziranija češka zajednica u Evropi.

Češke udruge

Češke besede su osnovne građanske udruge u kojima Česi u Hrvatskoj njeguju svoj jezik i kulturu. Prve besede osnovane su velikim gradovima Zagrebu (1874.) i Dubrovniku (1899.). Danas su uz zagrebačku najaktivnije udruge na području Daruvara i okolice, osnovane oko 1920. godine. Skoro u svakoj besedi naći ćemo folklorne ansamble, kazališne skupine, neke imaju i pjevačke zborove i kazalište lutaka.

Česi u Zagrebu

1900. godine je u Zagrebu živjelo 955 stanovnika kojima je materinji jezik bio češki. Od ukupnog broja stanovnika glavnog hrvatskog grada to je iznosilo oko 1,5%. Prema podacima iz 1910. godine pučke je škole pohađalo 1608 dječaka i 1368 djevojčica češke nacionalnosti. Od svih učenika to je također činilo 1,5%.
Česi su inače od svih etničkih grupa imali najmanji postotak nepismenih od oko 15%.

Zagrebački su Česi pružili velik doprinos razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture.

Značajan doprinos izgradnji Sveučilišta u Zagrebu, osnovanom 1874. godine, dali su profesori, dekani i rektori Lavoslav Geitler (slavistika), Jaromír Haněl (pravo), Vinko Dvořák (fizika), Bohuslav Jiruš (farmakologija), Gustav Janeček (fizikalna kemija), Dragutin Zahradník (matematika) te Fran Smetanka i Emil Prašek (medicina).

Profesori Ivan Šah, Václav Zaboj Mařík i František Bronislav Kořínek ravnatelji su zagrebačkih gimnazija i autori velikog broja udžbenika.

Ništa manji nije doprinos inženjera i tehničke inteligencije, i to prije svega građevinara Josefa Chvále i Vincenta Hlavinke, geodeta Vladimíra Filkuke, veterinara Josipa Ubla, grafičara Jana Nováka, Vítězslava Durchánka koji je utemeljio zagrebački botanički vrt i mnogih drugih.

Brojni su češki glumci i pjevači, te glazbenici nastupali kao članovi ansambla HNK: Marija Ružička-Strozzi, Arnošt Grund, Václav Anton, Václav Huml…

U Hrvatsku su iz čeških zemalja dolazili i brojni poduzetnici, primjerice František Pokorný je još 1865. godine osnovao prvu hrvatsku tvornicu likera.

Primjer Čeha u Hrvatskoj pokazuje kako uloga nacionalne manjine može biti vrlo pozitivna. Uloga intelektualaca i umjetnika češkog porijekla, a također i cijele češke manjine u svim sferama hrvatskoga javnog i društvenog života bila je izuzetno velika.