Publikacija o Augustinu Kmošeku Predstavljanjem publikacije Augustin Kmošek - neznani junak zagrebačkih Čeha, objavljene u izdanju Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, u srijedu 2. studenog u zagrebačkom Češkom narodnom domu zaključeni su ovogodišnji Dani češke i hrvatske kulture u Zagrebu. Augustin Kmošek (1889. - 1916.) bio je mlinar iz selu Litrbachy (danas Čistá) kod Litomyšla u Češkoj unovačen u austro-ugarsku vojsku koji je 1914. bio zarobljen na ruskom bojištu, nakon čega je pristupio Češkoj družini, postrojbi koja se u Prvom svjetskom ratu borila na strani Antante. Nakon što ga je 1915. zarobila njemačka vojska, predan je Austro-Ugarskoj koja ga je osudila na smrt zbog izdaje te je 12. kolovoza 1916. strijeljan u Zagrebu. Pokopan je na Mirogoju, u dijelu gdje su pokopani drugi strani vojnici iz doba Prvog svjetskog rata, a nakon 1918. podignut mu je i nadgrobni spomenik. O grobu i o održavanju uspomene na ovog tragično stradalog češkog vojnika već gotovo sto godina brine Češka beseda Zagreb i to je postala jedna od tradicija češke manjine u Zagrebu koja nije prekidana niti u nepovoljnim političkim okolnostima kakve su vladale u Hrvatskoj i Češkoj. Njegovanjem uspomene na Augustina Kmošeka zagrebački Česi simbolički održavaju sjećanje na milijune vojnika poginulih u Prvom svjetskom ratu, a koji su nažalost pali u drugi plan zbog žrtava Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, te ovu tradiciju prenose budućim naraštajima. Kako bi se zagrebački Česi i svi Zagrepčani podsjetili tko je taj češki vojnik pokopan na Mirogoju, objavljena je ova knjižica s Kmošekovom opširnom biografijom i drugim popratnim tekstovima (o otkrivanju Kmošekova spomenika te o kasnijim komemoracijama na njegovom grobu, o češkim legionarima u Prvom svjetskom ratu i o groblju Mirogoj). U knjizi su objavljeni i Kmošekovi osobni dokumenti pronađeni u češkim arhivima, kao i fotografija njegovog nepoznatog poprsja zahvaljujući kojoj je nakon više od sto godina moguće dočarati Kmošekov fizički izgled. Kako je kazao predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba i Češke besede Zagreb Juraj Bahnik, ova publikacija bila je karika koja nedostaje u čuvanju uspomene na Augustina Kmošeka, budući da zagrebački Česi nisu detaljnije poznavali njegov život. Urednik publikacije Marijan Lipovac rekao je da je izdavanjem ove publikacije Kmošekova slava dobila dodatnu dimenziju. „Iako knjižica naslovom poručuje da je Kmošek neznani junak zagrebačkih Čeha, možemo reći da od danas Kmošek nije tek neki nepoznati češki vojnik kojem znamo samo ime i osnovne biografske podatke, nego čovjek od krvi i mesa, za kojeg otprilike znamo i kako je izgledao jer je pronađena slika njegovog poprsja. Znamo u dobroj mjeri i njegov psihoprofil, barem od vremena kada je kao običan mlinar bio unovačen u vojsku i poslan na front te možemo reći da je bio čovjek koji je, iako naviknut od djetinjstva na patnju i nedaće, teško podnosio ratne strahote koje su ga u konačnici psihički slomile te mu nije bilo teško ni umrijeti. Kmošek dakle više nije neznani junak, ali poput drugih neznanih junaka kojima se odaje počast on simbolizira sve vojnike pale ne samo u Prvom svjetskom ratu, nego i u drugim ratovima, sve ljude kojima su ratovi upropastili život, bilo da su u njima poginuli, ili su ostatak života proveli s teškim traumama i drugim posljedicama“, kazao je Lipovac. Spomenuo je da se iz publikacije može detektirati kako se odvijala evolucija Kmošekove percepcije među njegovim štovateljima koji su ga u početku smatrali borcem za slobodu i herojem, a u novije vrijeme njegovu tragediju sveli u realnije okvire. „Iako ova knjižica nije velika opsegom, ona je vrlo značajna ako Kmošeka promatramo u široj perspektivi. Jer toliko je vojnika poginulo i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, i u drugim ratovima, a da ih se više ne sjeća nitko, osim njihovih potomaka, i oni su postali samo broj, odnosno jedan od pribrojnika u ukupnom višemilijunskom zbroju žrtava. Kmošek, koji nije imao potomaka, ostao je međutim upamćen, i u Zagrebu i u rodnom mjestu, te mu odajemo počast ne samo paljenjem svijeća na grobu, nego i ovom publikacijom kakvu nažalost nisu i neće dobiti drugi koji su imali sudbinu sličnu njegovoj, iako su im životne priče možda i zanimljivije“, kazao je Lipovac. Odao je posebno priznanje istaknutoj članici Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Jarmili Hanuški koja desetljećima vodi brigu o Kmošekovom grobu i čuvanju uspomene na njega. Povjesničarka dr. sc. Ljiljana Dobrovšak spomenula je djelovanje Udruge 1914. – 1918. koja se bavi istraživanjem memorijalne baštine Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj te vodi i znanstveni projekt Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja: Zaboravljena baština. Prema njenim riječima, u Hrvatskoj postoji oko 140 spoen obilježja vezanih uz Prvi svjetski rat, a na području nekadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije ratnički grobovi postoje u 580 mjesta i u njima je pokopano 23.533 žrtva Prvog svjetskog rata. Među njima je i Augustin Kmošek. „Da povijesne okolnosti nisu bile dakle da je Austro-Ugarska izgubila rat, Kmošek bi ostao samo jedno u nizu imena neznanih junaka, no nakon 1918. stvorena je Čehoslovačka koja se sjetila malih junaka te je Kmošek i njegovo stradanje postalo simbolom otpora“, kazala je Ljiljana Dobrovšak. Podsjetila je da je nakon 1945. većina vojnih groblja iz Prvog svjetskog rata prerovana i uništena, a svako sjećanje na vojnike iz Hrvatske marginalizirano, tako da se tek u novije vrijeme počinje razvijati kultura sjećanja na sudjelovanje Hrvatske u Prvom svjetskom ratu. Na predstavljanju su govorile i nekadašnja predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić koja je govorila o svojim traganjima za podacima o Kmošeku u arhivu Češke besede, te češka povjesničarka Jindra Lavrenčíková koja je u čeških arhivima pronašla Kmošekove dokumente, kao i njegovu biografiju te fotografiju njegova poprsja i time dala ključan doprinos što boljem rasvjetljavanju života i sudbine ovog tragičnog češkog vojnika koji je život okončao u Zagrebu gdje organizirano djeluju njegovi sunarodnjaci koji preko sto godina čuvaju uspomenu na njega i prenose je budućim naraštajima. Marijan Lipovac

U Zagrebu predavanje o češkom kralju Jurju Podjebradskom

U sklopu Dana češke i hrvatske kulture u Zagrebu Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb organizirali su 24. listopada 2022. u Češkom narodnom domu predavanje Jiří z Poděbrad / Juraj Podjebradski, posvećeno češkom kralju iz 15. stoljeća, koje je održao Miroslav Křepela, potpredsjednik Hrvatsko-češkog društva.

Juraj Podjebradski rodio se 1420., za češkog kralja izabran je 1458. i vladao je do svoje smrti 1471. „Jedini je češki kralj koji nije potjecao iz kraljevske dinastije, već iz domaćeg, feudalnog plemstva, te bio prvi kralj u Češkoj i u Europi koje je izabralo plemstvo“, kazao je Křepela koji je objasnio okolnosti u kojima je živio i djelovao Juraj Podjebradski. Rodio se i odrastao u vrijeme husitskih ratova u Češkoj između katolika i husita koji su trajali od 1419. do 1434. kada je između dvije vjerske skupine sklopljen mir i dogovorena uzajamna tolerancija.

I sam je pripadao husitima, ali njihovom umjerenijem ogranku i postao njihov vođa. Kao takav, postao je najmoćniji plemić u Češkoj te je 1453. preuzeo dužnost regenta uime maloljetnog kralja Ladislava Posmrtnog iz dinastije Habsburg, a nakon njegove smrti 1458. izabran je za kralja na Češkom saboru. Bio je umjeren i tolerantan prema katoličkoj vjeri te je u početku bio prihvaćen od strane brojnih europskih vladara. Njegovu vladavinu obilježili su veliki napori za očuvanje mira i tolerancije između husita i katolika u vjerski podijeljenoj Češkoj te je dobio nadimke „Kralj dvaju naroda" i „Prijatelj mira", no protivnici su mu bili katolički češki plemići, posebno u Moravskoj, Šleskoj te Gornjoj i Donjoj Lužici. U doba kad se Europa suočavala s osmanskim osvajanjima, Juraj Podjebradski je 1462. predstavio plan uspostave Lige europskih kršćanskih institucija, što je prva povijesna zamisao uspostave europskog jedinstva i preteča Europske unije, budući da je Liga trebala imati zajedničke institucije, počivati na ideji ravnopravnosti svih njenih članica te na miran način rješavati sporove među njima. Ideja međutim nije naišla na odobravanje europskih vladara osim nekolicine, a neprijateljski stav prema češkom kralju kao husitu zauzeo je i papa Pio II. i njegov nasljednik Pavao II. koji ga je 1466. ekskomunicirao i pozvao na križarski rat protiv „čeških heretika“.

U rat se uključio i ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin koji je zavladao velikim dijelom čeških zemalja te se u Olomoucu 1469. čak i okrunio češkim kraljem. Juraj Podjebradski umro je 1471., a prije smrti za svog je nasljednika odredio poljskog kraljevića Vladislava Jagelovića. On je nakon smrti Matije Korvina 1490. postao i ugarsko-hrvatski kralj te pod svojom vlašću ponovno objedinio sve češke zemlje. Prema Křepelinim riječima, doba vladavine Jurja Podjebradskog smatra se u političkom smislu„zlatnim razdobljem“ češke povijesti, tijekom kojega je Češka je postala najuglednija država srednje Europe, a ideje koje je zastupao ovog posljednjeg češkog nacionalnog kralja uvrštavaju među vizionare europskog ujedinjenja.

Aktualnost tih ideja, u vrijeme kada upravo Češka predsjeda Vijećem Europske unije i kada se u Zagrebu održava summita zemalja okupljenih na platformi obrane Ukrajine od ruske agresije, u svojim su pozdravnim govorima istaknuli predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i predsjednik Češke besede Zagreb Juraj Bahnik koji je, kako je kazao, ime dobio upravo prema Jurju Podjebradskom.

Proslava i Dan Vijeća započeli su hrvatskom i češkom himnom u izvedbi zbora Bohemia, nakon čega je uslijedio govor predsjednika Vijeća Jurja Bahnika, Nazočnima su čestitali i poželjeli puno uspjeha u daljnjem radu Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko češkog društva, Marija Valek, potpredsjednica Saveza Čeha u Hrvatskoj, Nj.E. Milanaa Hovorka, veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj i gospođa Ljiljane Klašnja, izaslanica zagrebačkog Gradonačelnika i voditeljica službe za nacionalne manjine Grada Zagreba.

Program proslave vodile su Maja Burger i Amalija Danjek. U kulturno-umjetničkom programu proslave nastupile su skupine Česke besede Zagreb i djeca iz dječjeg vrtića-igraonice Cvrček. Učenici srednjih škola, koji pohađaju nastavu češkog jezika i kulture Modelom C, recitirali su pjesme, zatim su nastupile plesne skupine Záhřebské sluníčko i Jetelíček. Zbor Bohemia otpjevao je nekoliko čeških pjesama.

Bio je to raznovrstan i bogat program kojeg su pripremile skupine Češke besede Zagreb zajedno s voditeljima, baš kao što je to bivalo i prije pandemije koronavirusa. U dvorani nije bilo slobodnog mjesta, svi su bili sretni što su ponovno mogli uživati u programu Češke besede, zabaviti se sa članovima društva i nakon programa popričati uz čašu piva te uživati u sendvičima koje su pripremili vrijedni članovi Češke besede Zagreb.

Tekst: Maja Burger
Prijevod: Alenka Štokić

Dugo očekivano popuštanje epidemioloških mjera omogućilo je da se ove godine ponovo održi trodnevna Češka ljetna škola u Zagrebu. Škola je prvi puta održana 2019. godine, iduće se nije mogla održati zbog pandemije, a prošle godine se zbog istog razloga održala kao jednodnevna ljetna škola u prirodi. Inicijator, glavna voditeljica i koordinatorica ovog velikog i značajnog projekta je učiteljica savjetnica češkog jezika i kulture Maja Burger. Češka ljetna škola u Zagrebu održana je od 28. do 30. lipnja 2022. i to uz financijsku i logističku potporu Vijeća češke nacionalne manjine grada Zagreba i Češke besede Zagreb. U ovogodišnjoj Češkoj ljetnoj školi sudjelovalo je 20 učenika češkog jezika i kulture iz Zagreba, a među njima bio je i jedan predškolarac, naš budući učenik. Tijekom tri dana u Češkom narodnom domu i izvan njega održale su se razne zanimljive radionice i aktivnosti. Na taj način učenici su započeli ljetne praznike u poznatom i ugodnom okruženju, bolje su se međusobno upoznali i povezali, učili su i igrali se.

Prvi dan u potpunosti je bio posvećen kazalištu i dramskom odgoju. Voditeljica kazališnih radionica bila je Martina Marinković Plehati. Učenici su radili s glasom i pokretom na sceni, radili su s češkim brojalicama za vježbu izgovora (jazykolam) te s kazališnom improvizacijom. Drugog dana kazališne radionice su se nastavile, a kazališna priča završila je kratkom prezentacijom roditeljima, bakama i djedovima. Učenici su na pozornici izveli skečeve koje su sami stvorili i pripremili. Svojim nastupom jako su razveselili publiku.

Drugoga dana ljetne škole učenici su s učiteljicom Majom Burger i nekoliko mama razgledali centar našeg grada. Tematsko razgledavanje pod nazivom „Vazda moj Zagreb“ vodila je gospođa Jasmina Reis iz Kuće Šenoa. Učenici su saznali puno novih detalja o svom gradu, ali i o životu velikog hrvatskog pisca koji je uz češke imao i slovačke korijene, Augustu Šenoi.

Treći dan učenici su proveli u Parku Maksimir na fotografskoj radionici i izazovu s voditeljicom Ivom Brabec i u pratnji učiteljice Maje Burger. Prije podne učenici su u ugodnoj atmosferi šume naučili osnove fotografiranja; kako odabrati kadar, povoljno svijetlo i u konačnici načiniti kvalitetne fotografije i sl. Poslije podne skupina je provela u Zoološkom vrtu u kojem je bio fotografski izazov. Razdijeljeni u tri skupine, učenici su izvršavali razne zadatke, npr. trebali su potražiti i fotografirati životinju koja spava, koja ima krila itd. Učenici su bili oduševljeni ovim izazovom, a zadatke izazova su dobili na češkom jeziku.

Učenicima se Češka ljetna škola jako svidjela. Njihovi roditelji su ljetnu školu također ocijenili visokom ocjenom, a svi su izrazili želju da ljetna škola traje i više od tri dana, zahvalili su na prilikama i novim iskustvima koje smo pripremili za djecu. Najvažnije je što su se djeca međusobno bolje upoznala jer se posljednje dvije godine djeca iz različitih grupa zbog epidemioloških mjera nisu mogla družiti zajedno. Posljednjeg dana Češke ljetne škole, a prije rastanka, učenici su si razmijenili brojeve mobitela i obećali da će ostati u kontaktu i tijekom ljeta te se vesele ponovnom susretu na jesen u Češkoj školi, odnosno na nastavi češkog jezika i kulture.

Maja Burgerova

„Podsjećanjem na događaje važne i za Hrvatsku i za Češku, Vijeće češke manjine Grada Zagreba želi naglasiti da češka manjina brine o tradiciji zavičaja svojih predaka, ali i da je u potpunosti integrirana u hrvatsko društvo, koje ravnopravno s ostalima građanima izgrađuje. ”, rekao je Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba na proslavi Dana Vijeća koja je održana 23. listopada.

14. listopada, dan osnutka Češke besede Zagreb 1874. godine, Vijeće obilježava i slavi kao svoj Dan." Rekao je J. Bahnik te dodao, "Vijeće radi u kompleksnim uvjetima zbog pandemije i na žalost, prošle godine nije moglo proslaviti svoj dan. Osim toga, prijestolnicu je pogodio potres, nastala su oštećenja na zgradi Češkog narodnog doma, no to je već sanirano.
O bogatom djelovanju Vijeća češke manjine svjedoči i prigodna izložba postignuća Vijeća od 2003. godine, kada je osnovano, do danas. „Sve što smo postigli učinili smo u suradnji s institucijama Republike Hrvatske, grada Zagreba i Češke, Saveza Čeha i zastupnikom za češku manjinu. Zahvaljujem svima na tome i veselim se daljnjoj suradnji.”

“Vijeće posebno dobro surađuje s Gradom Zagrebom, zbog čega se nastojimo odužiti i gradu i njegovim građanima za ukazano povjerenje i podršku našim projektima i programima u kulturi, obrazovanju, nakladništvu i drugim područjima”, rekao je predsjednik Bahnik.

Marija Valek, potpredsjednica Saveza Čeha, čestitala je Dan Vijeća i u ime zastupnika za češku i slovačku manjinu Vladimira Bileka te naglasila da su "manjine bogatstvo svakog društva a priznavanje manjinskih prava znak državne zrelosti."

Slavomir Goga, chargé d'affaires Veleposlanstva Češke u Zagrebu, u svom je govoru na besprijekornom hrvatskom jeziku spomenuo čvrste veze između hrvatskog i češkog naroda "od biskupa Ducha do danas" i rekao: "Zagreb nije samo hrvatski grad već i češki«. U ime predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba Vijeću je čestitao izaslanik Robert Faber. Izaslanik zagrebačkog Gradonačelnika, Tomislava Tomaševića, bio je Vilim Matula, zastupnik u Hrvatskom saboru, koji je čestitao i na uspješno obnovljenoj zgradi Češkog doma nakon prošlogodišnjeg potresa.

Uz članove Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, proslavi su nazočili i predstavnici drugih nacionalnih manjina te drugi uzvanici. Program proslave, koji je moderirala Maja Burger, završio je gostovanjem glumice Ksenije Prohaska s monodramom Marlene Dietrich koju je odigrala na češkom jeziku.

Tekst i fotografija M. Pejić
Prevela Alenka Štokić

Povodom 55. godina samostalnog studija češkog jezika i književnosti u Zagrebu,
17. – 18. rujna 2021. održan je Međunarodni znanstveni skup koji je okupio šezdesetak stručnjaka, uglavnom bohemista, koji su pripremili izlaganja na temu češkog jezika i književnosti, češko hrvatskih veza i češke manjine. Skup je održan po prvi puta u Zagrebu, i to u hibridnom obliku.
Otprilike polovica sudionika je sudjelovala osobno a druga on line putem.

Ovom prilikom je Katerdri za češki jezik i književnost odana počast koja joj s obzirom na sve spomenuto i pripada. Smatra se jednom od većih i kvalitetnijih u Europi.
Zasluge za to pripadaju poznatim slavistima i bohemistima, od češkog slavista Leopolda Václava Geitlera, koji je bio 1874. godine prvi zagrebački profesor na slavistici do Ljudevita Jonke, poznatog hrvatskog jezikoslovca i prevoditelja s češkog, kojeg se smatra osnivačem suvremene hrvatske bohemistike.

Spomenute su i zasluge koje u popularizaciji Češke, kako jezika tako i kulture, imaju i institucije češke manjine u Hrvatskoj te Hrvatsko češko društvo. Na poziv najstarije češke udruge u Hrvatskoj, Češke besede Zagreb za sudionike je organiziran prijem u Češkom narodnom domu u Zagrebu, 17. rujna u večernjim satima a uz važeće epidemiološke mjere.
Predsjednik Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba,
Juraj Bahnik prisutne je upoznao s bogatom poviješću češke manjine u Zagrebu te aktivnostima kojima članovi brinu za očuvanje češkog jezika, kulture i tradicija. Tom prilikom su mogli pogledati malu izložbu o Češkoj besedi Zagreb i češkoj manjini u Hrvatskoj kao i radove učenika češkog jezika po modelu C u Zagrebu.

Alenka Štokić